Održana završna konferencija CB NET projekta

Zavrsna konferencija

Zavrsna konferencija

Voditelji projekta Poduzetnički inkubator BIOS i Otvoreni univerzitet Subotica, uz partnere Grad Osijek i Grad Suboticu, predstavili su danas projekt CB NET shop.
Poslovna suradnja, trgovinska razmjena, konkurentnost i izvoz poduzeća iz pograničnog područja korištenjem modernih tehnologija – opći cilj projekta za koji je Europska unija odobrila sredstva od gotovo 300.000 eura. Sredstva za takve i slične projekte će u bliskoj budućnosti, kada Hrvatska postane punopravna članica Unije, a Srbija zemlja kandidat, biti i desetak puta veća. Za sada su svi projekti u kojima sudjeluju te dvije države pod posebnim monitoringom Unije zbog događanja 90-tih godina. I baš zato su ovi počeci od iznimne važnosti! Ovaj projekt je jedan od 9 projekata prekogranične suradnje u kojima sudjeluje Osječko-baranjska županija. 

S rezultatima projekta upoznao nas je direktor BIOS-a Ivo Koški. Glavni cilj ovog projekta je direktna prodaja proizvoda preko interneta. Europska unija je financirala većinu projekta teškog 300.000 eura, a Koški se zahvalio i partneru, Gradu Osijeku, koji je pomogao s 24.000 kuna. Drago nam je da su se u konačnici u projekt uključili i drugi hrvatski gradovi, poput Splita. Plan je da se u budućnosti ovakav vid prodaje proširi na zemlje cijele regije. Trenutno na CB NET-u djeluje 270 zastupljenih proizvođača koji nude ukupno 989 proizvoda, s tim da se stalno vrši filtracija i isključuju se poduzetnici koji su neaktivni ili ne udovoljavaju pravilima samog postupka. Radi se pretežno o proizvodima napravljenim od primjerice drva ili tkanina, suvenirima, odjeći i svemu što se može dostaviti poštom. Do sada je direktno, isključivo putem interneta, obavljeno 10 transakcija, što je možda 10% svih prodaja koje su zaključene. 90% prodaja obavljeno je nakon telefonskih razgovora ili posjeta proizvođačima, ali bitno je da su ljudi do potrebnih informacija došli putem web stranice. Tome u prilog govori podatak da je stranica do danas pregledana preko 180.000 puta.
 
Kao primjer može poslužiti i Amerika gdje je u prošloj godini najviše potrošeno upravo na internetski marketing, čak više nego na televizijski. U Srbiji je potrošeno nešto iznad 11 milijuna eura, a u Hrvatskoj oko 20 milijuna. "Radi li se tu o nedovoljnom povjerenju ljudi, o informatičkoj nepismenosti ili nečem trećem teško je zaključiti. Ipak, ako ljudi nemaju problem s otvaranjem profila na društvenim mrežama, sigurno ih ne bi imali niti s web shoppingom. Uz to je tu i nedovoljno jasna zakonska regulativa, nešto sređenija u Hrvatskoj nego u Srbiji, ali definitivno se treba još puno raditi kako bi se steklo povjerenje, kako proizvođača, tako i kupaca." - naglasio je Koški.